Milka je danas jedan od najprepoznatljivijih i najpoznatijih brendova čokolade na svijetu, ali sve češće se postavlja pitanje – da li bi čokolada kakvu poznajemo u budućnosti mogla nestati? Naučnici upozoravaju da ekstremne klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju uzgoj kakaoa, osnovne sirovine bez koje nema čokolade.

Zbog sve nestabilnijih vremenskih uslova, zasadi kakaoa širom svijeta suočavaju se s velikim gubicima, što predstavlja ozbiljnu prijetnju cijeloj industriji slatkiša. Upravo zato istraživači intenzivno traže alternativne biljke koje bi mogle zamijeniti kakao i biti otpornije na klimatske promjene.

Oko 60 posto svjetske proizvodnje kakaoa dolazi iz zapadne Afrike, prvenstveno iz zemalja poput Obale Slonovače i Gane, gdje su klimatski uslovi tradicionalno podrazumijevali visoke temperature, obilne kiše i kratke sušne periode. Međutim, u posljednje dvije godine proizvodnja je u tim regijama pala i do 40 posto, što je dovelo do naglog rasta cijena čokolade – najviših još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se ovakav trend nastavi, svijet bez kakaoa mogao postati realnost već oko 2050. godine. Iako su se ranije kao razlozi navodili ilegalno rudarenje zlata, krijumčarenje i starost stabala, najnovija istraživanja pokazuju da je ključni problem sve izraženiji kontrast ekstremnih vremenskih pojava, naročito obilnih padavina.

Institut za klimu i održivost Salata pri Univerzitetu Harvard ističe da kakao oduvijek ima osjetljivu vezu s vremenskim prilikama, ali da klimatske promjene dodatno pojačavaju intenzitet padavina kako temperature rastu. Naime, porast temperature vazduha za samo jedan stepen Celzijusa omogućava atmosferi da zadrži oko sedam posto više vlage, što rezultira snažnijim i učestalijim kišama.

Takvi uslovi dovode do zadržavanja vode u tlu, erozije zemljišta i stvaranja idealnog okruženja za razvoj gljivičnih oboljenja, što dodatno uništava zasade kakaoa.

Suočeni s ovim klimatskim izazovima, naučnici sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru počeli su istraživati potencijalna rješenja. Njihovu pažnju privukao je rogač – biljka koja se uzgaja u mediteranskom području i koja pokazuje znatno veću otpornost na tople i sušne klimatske uslove.

Za razliku od kakaoa, rogač zahtijeva minimalne količine vode, a nakon prženja razvija aromu koja podsjeća na kakao. Ipak, njegov prirodni ukus ne odgovara u potpunosti čokoladi kakvu poznajemo. Kako bi to promijenili, istraživači su razvili dvije metode kojima, uz pomoć enzima, pojačavaju gorčinu i slatkoću rogača.

Ovakav enzimski tretman smatra se jednostavnim i čistim rješenjem, jer ne zahtijeva agresivnu hemijsku obradu, za razliku od nekih drugih postupaka koji koriste jake kiseline radi poboljšanja ukusa.

Unapređenjem aromatskog profila rogača, naučnici vjeruju da bi proizvođači slatkiša u budućnosti mogli koristiti ovu biljku kao zamjenu za kakao u čokoladnim tablama, kakao-prahovima, toplim napicima i drugim proizvodima koji se danas oslanjaju isključivo na kakao.