Da li znate od čega su najčešće nastajali brendovi?
Od starih zanata.Odabrali smo dvije priče.
Levi’s
Sve je počelo od krojača koji je krpio pantalone rudarima. Levi Strauss nije tražio modu, tražio je tkaninu koja neće pucati. Zakivci su dodani da šav izdrži težinu posla. Te pantalone nisu imale ime, samo funkciju. Tek kasnije su dobile etiketu. Danas je Levi’s globalni simbol stila, ali u temelju nije dizajn, nego potreba jednog radnika da mu hlače izdrže dan.
Rolex
Prvi satovi nisu bili luksuz. Bili su mehanizam koji mora tačno raditi. Hans Wilsdorf je započeo kao trgovac satnim mehanizmima, opsjednut preciznošću. Godinama je usavršavao zanat pravljenja malih dijelova koji ne smiju kasniti ni sekundu. Kada je ime Rolex postalo poznato, zanat je već bio savladan. Luksuz je došao kasnije. Temelj je ostao isti: sat kao alat, ne kao ukras.
Levi’s je nastao 1853. iz krojačkog zanata radne odjeće, a Rolex 1905. iz preciznog časovničarskog zanata.
Pošto se radi o sponzorisanom članku, predstavimo gdje su stari zanati danas.
Tradicionalni zantlija je sve manje ali oni i dalje čuvaju dio tradicije i prepoznatljivog duha
Sarajeva. Zanat je u nekom ranijem vremenu bio izuzetno cijenjen i porodice koje su čuvale
tradiciju zanata su bile veoma cijenjene na kaldrmi Sarajeva, međutim danas je samo
nekolicina zanatlija još uvijek prisutna i bore se sa industijskom proizvodnjom i preprodajom
kopija koje dolaze sa istoka. Ipak njihove radionice čuvaju duh prošlih vremena a svaki
izrađeni predmet čuva i nosi pečat stoljetne vještine i znanja.
Sarajevo, grad susreta kultura i stoljetne tradicije, kroz promotivnu kampanju „Stari zanati –
Živi ateljei Sarajeva“ snažno afirmiše bogato zanatsko naslijeđe koje stoljećima oblikuje
identitet Baščaršije i šireg prostora Bosne i Hercegovine. Projekat je usmjeren na očuvanje,
savremenu valorizaciju i integraciju tradicionalnih zanata u kulturnu i turističku ponudu, kao
važnog segmenta nematerijalne kulturne baštine.
Glavni cilj projekta „Stari zanati – Živi ateljei Sarajeva“ je bio revitalizacija, očuvanje i
promocija starih zanata kao jednog od najvrednijih oblika nematerijalne kulturne baštine
Sarajeva. Kroz ovaj cilj, projekat doprinosi jačanju kulturnog identiteta, očuvanju zanatskih
znanja i njihovom prenošenju na buduće generacije.
Promocija projekta započela je u septembru na Sajmu turizma u Sarajevu, gdje su
predstavljeni zanatlije i njihove radionice kao autentični „živi ateljei“. Posjetioci su imali
priliku upoznati se s raznolikošću zanatskih vještina i njihovim značajem za savremenu
turističku i kulturnu ponudu, a veliko interesovanje domaćih i stranih gostiju potvrdilo je
opravdanost i relevantnost ovakvog koncepta. Poseban interes izazvala je gđa. Nermina Alić
koja je jedini ženski kazandžija u Sarajevu jer ljudi nisu navikli da vide žensku osobu koja se
bavi kazandžijskim poslom. Pored nje na sajmu su se predstavili i kole kazandžija Edin Kazaz
kao i filigran Midhat Bećari.
Nakon sajamske prezentacije, aktivnosti su nastavljene na ulicama Sarajeva kroz postavke
promo pultova i direktne prezentacije zanata. Tom prilikom promovisani su brojni
tradicionalni zanati koji čine okosnicu zanatske tradicije Sarajeva i Federacije BiH, među
kojima su kujundžije i filigrani, kazandžije, džamdžije, demirlije, sajdžije, džehavirdžije,
bardaklije, kao i drugi zanati koji zajedno čuvaju kontinuitet zanatskog stvaralaštva ovog
prostora.
Poseban segment projekta predstavlja snimanje kratkih video filmova o zanatlijama i
njihovim zanatima. Ovi video zapisi dokumentuju procese rada, lične priče majstora i
autentičnu atmosferu zanatskih radionica, te služe kao savremeni promotivni i edukativni alat,
ali i kao trajna digitalna arhiva nematerijalne kulturne baštine.
Koncept „živih ateljea“ podrazumijeva da zanatske radionice nisu samo prodajna mjesta, već
prostori susreta, edukacije i neposrednog doživljaja tradicije. Na taj način Baščaršija se
afirmiše kao otvoreni kulturno-turistički prostor, dok se stari zanati sistemski integrišu u
turističku i kulturnu ponudu Federacije Bosne i Hercegovine.
Osnovna ideja projekta jeste da stari zanati postanu prepoznatljiv i vitalan dio budućeg
kulturnog identiteta Federacije BiH, ne samo kao naslijeđe prošlosti, već kao aktivan resurs
savremenog društva. Kroz povezivanje zanatstva s turizmom, kulturom i obrazovanjem,
projekat doprinosi održivom razvoju i jačanju lokalnih zajednica.
Promotivne aktivnosti realizirane su do Nove 2025. godine, čime je dodatno obogaćena
zimska turistička ponuda Sarajeva. Zbog izuzetno pozitivnih reakcija javnosti i zanatlija,
projekat se nastavlja i u 2026. godini, kroz cjelogodišnju promociju starih zanata, s ciljem
njihovog dugoročnog pozicioniranja u kulturnim i turističkim strategijama Federacije BiH.
Realizacija projekta omogućena je uz podršku Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kao i
Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Ministarstva privrede Kantona Sarajevo,
čime je dodatno potvrđen značaj projekta za razvoj kulture, turizma i očuvanje tradicionalnih
vrijednosti.
Projekat „Stari zanati – Živi ateljei Sarajeva“ jasno potvrđuje da su tradicionalni zanati živa
vrijednost i temelj budućeg kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine – prisutni, vidljivi i
aktivni u prostoru u kojem su nastali.
